Rezolve problema password atu login domain windows 7 nian iha departementu Finasas iha Timor Plaza
Prepara ekipamentu sira ne'ebe atu distribui ba iha distritu no hasai numeru serial kada ekipamentu molok halo desloka ba iha municipiu
ekipamentu sira mak hanesan:
No ami aprende ituan fali materia jaringan nian konaba sura ip ou subnet mask no mos ami kria topologia uza aplikasaun Cisco Packet Tracer Student atu nune'e hatene klean liu tan konaba oinsa atu konfigura ip kada komputador sira no router
ekipamentu sira mak hanesan:
No ami aprende ituan fali materia jaringan nian konaba sura ip ou subnet mask no mos ami kria topologia uza aplikasaun Cisco Packet Tracer Student atu nune'e hatene klean liu tan konaba oinsa atu konfigura ip kada komputador sira no router
REDE
NO FONFIGURASAUN
REDE NO TIPU REDE
Rede maka koneksaun
ou ligasaun husi komputador ida ba komputador seluk, ka ligasaun entre
komputador rua (2) ou komponente komputador ne’ebe mak halo ligasaun ba malu,
no rede sai hanesan elementu komunikasaun ne’ebe lais no mos fasil liu. Rede
iha tipu/papel oin tolu(3) maka hanesan:
I. Kliente: Iha papel nu’udar utilizador maibe la fahe imformasaun.
II. Peer: Mak kliente ne'ebe fo rekursu para fahe ba kliente seluk no mos uza rekursu ne'ebe ida husi kliente seluk (peer to peer).
III. Servidor: Ne'ebe fo rekursu ho maksimal ba kliente bele uza maibe la uza rekursu ne'ebe kliente iha.
I. Kliente: Iha papel nu’udar utilizador maibe la fahe imformasaun.
II. Peer: Mak kliente ne'ebe fo rekursu para fahe ba kliente seluk no mos uza rekursu ne'ebe ida husi kliente seluk (peer to peer).
III. Servidor: Ne'ebe fo rekursu ho maksimal ba kliente bele uza maibe la uza rekursu ne'ebe kliente iha.
KATEGORIA REDE
·
LAN (Local Area Network)
Lan maka tipu rede ne’ebe halo ligasaun
entre komputador sira, no iha limitasaun ba area ne’ebe kiik, maka hanesan: iha
edifisiu, eskola ou supermerkadu ida-nia laran, komputador balun kliente no ida (1) unidade
komputador ba banku de dadus (server). Entre kliente ida-idak ou kliente no servidor
bele fahe informasaun ba malu.
·
MAN (Metropolitan Area Network)
Man maka tipu rede ida ne'ebe halo ligasaun liu husi komputador rua (2) ou liu Local Area Network, Man bele asesu ligasaun liu husi sidade ida ba sidade seluk, ou area metropolitan espesifiku.
Man maka tipu rede ida ne'ebe halo ligasaun liu husi komputador rua (2) ou liu Local Area Network, Man bele asesu ligasaun liu husi sidade ida ba sidade seluk, ou area metropolitan espesifiku.
·
WAN (Wide Area Network)
Wan maka grupu husi komputador ne'ebe liga malu uza ekipamentus komikasaun modernu no rede internet ne'ebe inklui area geografia luan, husi edifisiu sentral no edifisiu kiik seluk, ou bele mos entre edifisiu ki'ik. Ho sistema rede ne'ebe transfere/troka malu dadus entre edifisiu bele halo ho lais no baratu.
Wan maka grupu husi komputador ne'ebe liga malu uza ekipamentus komikasaun modernu no rede internet ne'ebe inklui area geografia luan, husi edifisiu sentral no edifisiu kiik seluk, ou bele mos entre edifisiu ki'ik. Ho sistema rede ne'ebe transfere/troka malu dadus entre edifisiu bele halo ho lais no baratu.
TOPOLOGIA REDE
Objetivu husi rede mak, liga/junta redes ne'ebe antes ne'e iha ona, rede refere nia laran atu nune informasaun ou dadus sira bele transferensia husi fatin ida ba fatin seluk. Tanba kada empreza iha hakarak ou nesesidades ne'ebe diferente, tan ne'e iha diferensia husi rede terminal-terminal ne'ebe bele ligadu. Estrutura Geometrika ne'e bolu dehan LAN Topologia.
Objetivu husi rede mak, liga/junta redes ne'ebe antes ne'e iha ona, rede refere nia laran atu nune informasaun ou dadus sira bele transferensia husi fatin ida ba fatin seluk. Tanba kada empreza iha hakarak ou nesesidades ne'ebe diferente, tan ne'e iha diferensia husi rede terminal-terminal ne'ebe bele ligadu. Estrutura Geometrika ne'e bolu dehan LAN Topologia.
Iha
topologia modelu 6 mak hanesan tuir mai ne'e:
1. Bus
2. Ring
3. Star
4. Extended Star
5. Hierarchical topology
6. Mesh
Kada topologia ho karakteristiku ne'ebe diferente nomos iha vantagem no desvantagem. Topologia la depende ba nia media no kada topologia baibain uja media hanesan tuir mai nee:
I. Twisted Pair
II. Coaxial Cable
III. Optical Cable
IV. Wireless
Topologia fahe ba modelu rua maka hanesan Physical Topology no Logical Topology. Iha kraik ne'e mak modelu-modelu Physical Topology.
1. Bus
2. Ring
3. Star
4. Extended Star
5. Hierarchical topology
6. Mesh
Kada topologia ho karakteristiku ne'ebe diferente nomos iha vantagem no desvantagem. Topologia la depende ba nia media no kada topologia baibain uja media hanesan tuir mai nee:
I. Twisted Pair
II. Coaxial Cable
III. Optical Cable
IV. Wireless
Topologia fahe ba modelu rua maka hanesan Physical Topology no Logical Topology. Iha kraik ne'e mak modelu-modelu Physical Topology.
1. Topologi Bus ou Daisy Chain
Topologia ne'e ho karakteristiku hanesan tuir mai nee:
I. Hanesan fiu ida ne'ebe nia rohan rua ne'e taka metin, fiu ne'ebe naruk ne'e iha node-node
II. Baibain uja tamba simples ba instalasaun.III. Signal liu husi fiu iha dalan rua no bele mos akontese collision (soke malu)IV. Problema bo'ot wainhira fiu kotu. Karik ida kotu maka rede hotu paradu.
2. Topologi Ring
Topologia ne'e ho karakteristiku hanesan tuir mai nee:
I. Iha franja/kabuar ne'ebe taka metin kontein (berisi) node-node
II. Simple ba layout.
III. Signal liu husi dalan ida deit (satu arah), atu nune'e bele evita wainhira akontese collision
IV. Problema: hanesan ho Topologia Bus
V. Baibain topologia ring: La halo tuir fisikamente maibe realiza ho consentrator ida no visível
(kelihatan) hanesan topologia star.
3. Topologi Star
Topologia ne'e ho karakteristiku hanesan tuir mai ne'e:
I. Kada node halo komunikasaun direita ho central node, trafiku dadus halai husi node ba
central node no fila fali..
II. Fasil atu dezenvolve, tamba kada node iha fiu ne'ebe liga direita ba central node.
III. Nia diak mak, wainhira fiu node ida kotu la fo impaktu ba sira seluk..
IV. Bele uja fiu ne'ebe “lower grade” tamba bele maneja traffic node ida deit, baibain uja fiu
UTP.
4. Topologi Extended Star
Topologia Extended Star hanesan dezenvolvimentu kontinuasaun husi topologia star ne'ebe ho nia
karakteristiku la ses dok ho topologia star maka :Ø Kada node halo komunikasaun ho sub node, entretantu sub node halo komunikasaun ho
central node. Trafiku dadus liu husi node ba sub node deepois kontinua ba central node no fila
fali.
I. Utiliza ba Rede ne'ebe skalaun bo'ot no preciza koneksaun barak ou liu kapasidade maximu
husi koneksaun.
II. Benefisiu: Se karik fiu ida sub node kotu maka sub node sira seluk sei la interompe, maibe
sekarik central node maka kotu node hotu-hotu iha ninia sub node sei kotu.
III. Labele uza fiu ne'ebe ho kualidade “lower grade” tamba sei utiliza trafiku husi node ida deit,
tamba komunikasaun entre node ida ba node seluk preciza lupidu (hop) dala barak.
5. Topologia hierarchical
Topologia ida ne'e bain-bain bolu hanesan topologia tree (aihun). Dezenu hanesan topologia
extended star ne'ebe ligasaun liu husi sub node iha central node ida. Topologia ne'e bele suporta diak
rede baseband nomos rede broadband signaling no bele mos suporta ho diak contention ou token bus
access.
6. Topologia Mesh
MESH topologia dezenu ho monta linha entre stasaun-stasaun.MESH ida ne'ebe hanesan ‘fully-connected mesh’ katak rede ida ne'ebe iha terminal ida-idak koneksaun direita ho terminal sira seluk. Bain-bain utiliza ba rede komputador ki'ik. Topologia ne'e teoriamente bele maibe iha pratika sei la beneficia no preciza orsamento ne'ebe bo'ot atu implementa.Topologia MESH iha ninia nivel redundancia ne'ebe a'as nune'e sekarik iha link/linha ida mak a'at estasaun sira seluk buka link/linha seluk ne'ebe diak atu konekta ba.
Ilustrasaun
1: Tipu
topologia
Enkuantu Logical Topology maka FDDI, Token Ring, no Ethernet.
Enkuantu Logical Topology maka FDDI, Token Ring, no Ethernet.
ENDERESU OU KODE
KOMPUTADOR
·
IP (Internet Protocol) ADDRESS
IP maka numeru/kodigu ne’ebe ho sistema espesifiku
uza kada komputador ida, ou enderesu rede bazeia ba TCP/IP. Enderesu IP halo reprezentsaun
iha formatu “decimal”. Total numeru 32 bit ne'ebe fahe sai grupu haat (4) (bolu
octet), ne'e kada grupu kompostu husi numeru biner 8 bit.
Ezemplu:
11000000.10101000.01100100.01100111
192 168 100 103
11000000.10101000.01100100.01100111
192 168 100 103
ELEMENTU
KONEKSAUN SIRA
·
UTP (Unshielded Twisted Pair)
Fiu UTP babain ona uza iha instalasaun rede komputador no fiu ne'e komposto fiu par haat (4) iha nia laran ne'ebe bobar kada par (twisted). Fiu ne'e la iha nia kulit atu proteje (Unshield) no mos fasil atu uza.
Fiu UTP babain ona uza iha instalasaun rede komputador no fiu ne'e komposto fiu par haat (4) iha nia laran ne'ebe bobar kada par (twisted). Fiu ne'e la iha nia kulit atu proteje (Unshield) no mos fasil atu uza.
·
Konektor RJ-45
Konektor RJ-45 maka elementu ne’ebe instala hamutuk ho fiu UTP nune’e bele komunika ou halo koneksaun komputador rua (2) iha rede ida. RJ45 halo koneksaun husi LAN Card ba Router ou ba switch/hub, hodi nune’e komputador bele fahe informasaun/dadus no internet ho komputador seluk iha rede hanesan.
Konektor RJ-45 maka elementu ne’ebe instala hamutuk ho fiu UTP nune’e bele komunika ou halo koneksaun komputador rua (2) iha rede ida. RJ45 halo koneksaun husi LAN Card ba Router ou ba switch/hub, hodi nune’e komputador bele fahe informasaun/dadus no internet ho komputador seluk iha rede hanesan.
·
Cross
Tipu fiu ne'ebe kompleta ona husi fiu UTP no konektor RJ45, babain uza para halo ligasaun entre ekipamentus rede rua (2) ho nivel hanesan, ezemplu: koneksaun entre PC ho PC, Router ba router, no Hub ho hub. Cross ho Straight iha diferente wainhira atu halo konfigura ho konektor RJ45.
Tipu fiu ne'ebe kompleta ona husi fiu UTP no konektor RJ45, babain uza para halo ligasaun entre ekipamentus rede rua (2) ho nivel hanesan, ezemplu: koneksaun entre PC ho PC, Router ba router, no Hub ho hub. Cross ho Straight iha diferente wainhira atu halo konfigura ho konektor RJ45.
·
Straight
Tipu fiu ida ne'ebe kompleta ona husi fiu UTP no RJ45, babain uza para halo ligasaun ba ekipamentus rede ho nivel ne'ebe diferente. Ezemplu: bainhira ita halo koneksaun husi PC ba rede komputador iha edifisu liu husi switch. Fiu tipu ne'e jeralmente uza no fasil liu iha nia konfigurasaun bainhira monta ba konektor RJ-45.
Tipu fiu ida ne'ebe kompleta ona husi fiu UTP no RJ45, babain uza para halo ligasaun ba ekipamentus rede ho nivel ne'ebe diferente. Ezemplu: bainhira ita halo koneksaun husi PC ba rede komputador iha edifisu liu husi switch. Fiu tipu ne'e jeralmente uza no fasil liu iha nia konfigurasaun bainhira monta ba konektor RJ-45.
Langganan:
Komentar (Atom)








